Istra u očima djece - integrirani program poticanja zavičajnog identiteta u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Potaknuti objavljenim likovnim natječajem Radio Istre "Torba Velog Jože puna Istre" započeli smo naš projekt "Istarski mitovi i legende". Projekt je trajao puna tri mjeseca,a uključivao je tri vrtićke odgojne skupine kroz:

- pričanje i prepričavanje Istarskih legendi na žminjskoj čakavštini i standardu 

- predstavu Istra Inspirita "Mitska bića"

- tematski izlet Istrom

Djeca su tijekom projekta razvijala kreativnost i maštu u likovnom izrazu, bogatila svoje govorno stvaralaštvo, koristeći i obogaćujući istovremeno zavičajni i standardni rječnik, družila se i osobno doživjela mjesta uz koje su bile vezane legende (Pula, Motovun, Pazin, Istarske toplice). Povrh svega bila su potaknuta kroz sva odgojna područja gajiti pozitivne osjećaje prema svom zavičaju - ISTRI. Interes djece iz odgojne skupine "Klasići" krenuo je dalje u istraživanje starih alata i starih zanata. Uz pomoć prijatelja i znanaca iz dječjih obitelji posjetili smo obiteljske izložbe starih alata, muzej u Roču,, kaligara - postolara, maranguona - stolara, kovača, pletača košara od bekvi. U vrtić nam je došla i nona Gracijela pokazati kako se nekad šilo cavati - upanki (papuče) pomoću šila, konca, gomi i starih ostataka tkanine...

ZAVIČAJNA NASTAVA U ŽMINJSKIM RAPČIĆIMA

Iz godine u godinu u sklopu Godišnjeg plana i programa  odgojno naobrazbenog rada bitna nam je zadaća promicati, čuvati i očuvati zavičajne vrijednosti. Dijalektalni naziv vrtića „Rapčići“, dijalektalni nazivi odgojnih skupina „Klasići“, „Švikutići“, „Petešići“ i „Grozdići“ nastali na poticaj djece i roditelja upućuju na naš identitet kao i na naše djelovanje. Čakavština je naša posebnost, važna odrednica vrtića, svakodnevno prisutna u ophođenju i zbližavanju s djecom i roditeljima. Čakavština je ujedno i spona roditeljskog doma i institucije-vrtića gdje postepeno prelazimo na standardni jezik. Tako i u toj, suradnji s roditeljima i djecom ostvarujemo male projekte  i radionice, a tiču se upravo zavičajnih vrijednosti. None su nam u vrtiću poučavale djecu kako se nekad prelo, plelo, kako  se od mladog jasena prave švikutići, kako se mijese makaruni, fuži, vazmene pince, fritule, kroštule, kako se izrađuju ukrasi i lutke od kukuruznog lišća i zrnja, sve to na način da bi se djeci prikazalo kako je to nekad bilo.

Žminjski jezik, žminjska čakavština prepoznatljivo je kulturno dobro RH (rješenje Ministarstva  kulture od 2007.), ali mi ističemo čakavštinu kao metaforu za način življenja, djelovanja i opstanka  na ovim prostorima. Zahvaljujući upravo takvom razmišljanju i vezanosti za kraj, ljude i jezik mladi ljudi ostaju doma i tu  grade svoju budućnost. . To pokazuju i podaci o natalitetu i činjenicama da je naš Vrtić  tijesan za svu djecu koja žele u njemu boraviti. Ova je spoznaja i činjenica vrlo važna i bitna  za naše određenje i okrenutost svojevrsnoj nastavi o zavičaju jer,držimo, da na taj način i mi u Vrtiću tiho i nenametljivo stvaramo temelje zavičajnosti koje djeca nose  u školske klupe i kroz život kao dio nacionalne cjeline. Prilikom otvaranja vrtića istaknuli smo se i na određeni način postali prepoznatljivi, izdavši prvu slikovnicu na žminjskoj čakavštini. To je bila novina. Ubrzo se pojavila ideja o stvaranju  vrtićke zavičajne biblioteke. Danas možemo reći da naša ideja živi te iz godine u godinu  dopunjuje vrtićku biblioteku. Do danas izašli  su slijedeći naslovi:

2007.g. uoči otvaranja novog vrtića izdana je prva slikovnica  na žminjskoj čakavštini „JURENA“ autorice Nevenke Erman, umirovljene djelatnice vrtića u Žminju. Slikovnica je poslužila kao poklon svim tada novoprimljenim polaznicima  vrtića.

2009.g. zbirka priča „SKRITO POD LADONJON“ autorice N. Erman, ilusratori su bila djeca ,polaznici vrtića koji su slušali autoričine priče a potom ih likovno osmislili.

2009. g. kalendar s dječjim ilustracijama po mjesecima za 2010.g.

 2010. g . kalendar za 2011.g s dijalektalnim nazivima po mjesecima kroz godinu popraćen dijalektalnim uzrečicama za svaki mjesec i dječjim ilustracijama

2011.g.“BESEDARNIK“- rječnik  žminjske čakavštine uz prijevod na standardni jezik. Ovaj projekt nastao je na inicijativu djece a u suradnji s odgojiteljima, roditeljima, djedovima i bakama koji su sakupljali žminjske riječi i njihove prijevode pune dvije godine.Rječnik je tiskan na 92 strane u nakladi od 500 primjeraka a izdavači su Šk. knjiga Zagreb i vrtić „Rapčići“.

 2011/12. Kalendar za 2012.g. s dijalektalnim nazivima po mjesecima kroz godinu popraćen  poslovicama i zagonetkama na žminjskoj čakavštini i dječjim ilustracijama.

2012.g. tiskana je slikovnica „Rapčići z  Bezačiji“autorice Milice Kranjčić, umirovljene nastavnice hrvatskog jezika i književnosti. Ilustacije su osmislila djeca – predškolci koji su kroz autoričinu priču i posjet žminjskim gradinama i drugim znamenitostima, na licu mjesta po promatranju crtali pojedine  djelove Žminja nekad i danas. Za tisak ovog naslova zahvaljujemo Grafičkom zavodu Hrvatske, d.o.o. Zagreb i Općini Žminj. 

U pripremi je slikovnica "Stari alati i stari zanati"

2011.g dobili smo Suglasnost MZOS na Program očuvanja zavičajnosti, tako da mi zapravo samo nastavljamo s zavičajnim projektima a sada naravno s posebnim se zadovoljstvom uključujemo u projekte Zavičajne nastave  županije Istarske. Mišljenja smo da je to ispravan put po kojem i najmlađi uzrast jednog malog mjesta kao što je Žminj osvješćuje svoj identitet prenoseći ga iz koljena na koljeno budućim generacijama. Na taj način nastojimo našoj djeci i njihovim roditeljima pružiti sretno, ugodno i bezbrižno djetinjstvo. Uz osnovnu školu i katedru Čakavskog sabora s ponosom gradimo i čuvamo naslijeđene tradicionalne vrijednosti, a istovremeno potičemo djecu da pronalaze i promiču nove spoznaje koje će im otvarati nove vidike na putu ka boljoj budućnosti.